Kod sindroma iritabilnog crijeva, pacijent ima razne gastrointestinalne tegobe – ali bez organskih uzroka. Radi se o smetnjama u funkciji probavnog sustava. Ovdje pročitajte tko biva pogođen i koje su mogućnosti dijagnoze i liječenja.
Iritabilno crijevo (Sindrom iritabilnog crijeva, SIC, engl. Irritable Bowel Syndrome, IBS, ili također Colon irritabile = iritabilni kolon) jedan je od najčešćih funkcionalnih poremećaja gastrointestinalnog trakta. Ne samo da je zahvaćeno debelo crijevo, već je zahvaćen i cijeli probavni sustav. Unatoč temeljitom liječničkom pregledu, ne može se naći organski uzrok ove često jake probavne smetnje.
Procjenjuje se da oko 20% stanovništva u industrijski razvijenim zemljama u većoj ili manjoj mjeri pati od sindroma iritabilnog crijeva. Žene su pogođene otprilike dvostruko češće od muškaraca. Simptomi se obično prvi put pojavljuju u dobi između 20. i 30. godine života i često traju mjesecima, pa i godinama. Unos antibiotika vezan za crijevnu infekciju, često se prepoznaje kao okidač (tzv. postinfektivni sindrom iritabilnog crijeva). Kvaliteta života pacijenata često je znatno smanjena.
Tipični simptomi iritabilnog crijeva uključuju bolove u trbuhu, trbušne grčeve, nadutost i zatvor i/ili proljev. Stres dodatno pogoršava simptome. Simptomi ponekad nestaju nakon pražnjenja crijeva ili se povećavaju nakon jela, posebno kod prevelikog unosa hrane. Tada se može dogoditi da probavni enzimi nisu dostatni, dolazi do truleži i fermentacijske dispepsije, što uzrokuje nadutost. Ponekad nastaje osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva. Mogu se javiti i žgaravica, podrigivanje i zvukovi u crijevima. Tek nakon što izuzmemo druge ozbiljne organske bolesti (drugi uzroci simptoma moraju biti isključeni), može se postaviti dijagnoza sindroma iritabilnog crijeva. Sama bolest je vrlo stresna i opterećujuća, ali nije opasna.
Dijagnoza sindroma iritabilnog crijeva (SIC) postavlja se, ako su ispunjena sljedeća 3 zahtjeva:
Pacijenti koji pate od sindroma iritabilnog crijeva, često imaju sljedeće tegobe ili simptome:
Obrok s prijateljima, koncert ili putovanje – u kojem mnogi mogu bezbrižno uživati – nije lako izvediv onima sa sindromom iritabilnog crijeva. Ako su stalno prisutni bolovi u crijevima, nema više govora o kvaliteti života. Međutim, posebno formulirani sinbiotici, zapravo mogu utjecati na uzrok tegoba.
Kod pacijenata s iritabilnim crijevom, hrana prolazi kroz probavni trakt prebrzo ili presporo. Zbog toga, oboljeli mogu patiti od proljeva (vrijeme prolaska hrane je prebrzo i samim time tekućina se ne stigne apsorbirati, stolica ostaje tekuća) ili zatvora (vrijeme prolaska je presporo). Često dolazi do neuravnotežene kolonizacije crijeva (korisne crijevne bakterije koje poboljšavaju probavu postaju manjina, nauštrb štetnih bakterija koje stvaraju plinove u crijevima, a postaju nadmoćne), prekomjerno se stvaraju crijevni plinovi koji dovode do osjećaja punoće, nadutosti i jakih bolova u trbuhu. Povrh toga, osjetljivost na bol se kod pacijenata s iritabilnim crijevima povećava, zbog čega imaju niži prag tolerancije na bolove uslijed kontrakcija. Crijevna barijera koja štiti od štetnih tvari je oslabljena, crijevna stijenka postaje propusnija („leaky gut“ = „propusno crijevo“): izostaje odgovarajuće uklanjanje štetnih tvari. Stres pojačava simptome. Bolesnici sa sindromom iritabilnog crijeva imaju povećanu predispoziciju za razvoj depresije i anksiozne poremećaje. Također se raspravlja o nepravilnom radu autonomnog živčanog sustava i povezanost s psihosomatskim poremećajima.
Postoje razne teorije o medicinsko-zdravstvenim uzrocima sindroma iritabilnog crijeva. Pretpostavlja se da su okidači bakterijske infekcije gastrointestinalnog trakta, poremećaj imunosne funkcije probavnog sustava i abnormalna crijevna peristaltika (poremećaj pokretljivosti). Znanstvenici su uspjeli identificirati niz tipičnih promjena u crijevima oboljelih. Međutim, ove promjene ne zapažaju se samo kod iritabilnog crijeva, već i kod kroničnih upalnih bolesti crijeva, divertikulitisa i intolerancije na hranu.
Neurotransmiter serotonin je, između ostalog, odgovoran za percepciju boli. Ako se živčani sustav crijeva stimulira u iritabilnom crijevu, ono više ne može pravilno regulirati količinu oslobođenih neurotransmitera. Može se dogoditi da oboljeli jače opažaju crijeva i osjećaju bol, dok kod „zdravih ljudi“, ti podražaji ne prelaze prag percepcije.
Crijevna stijenka pacijenata s iritabilnim crijevom posebno je osjetljiva na podražaje rastezanja uslijed nakupljanja hrane. Crijeva imaju vlastiti živčani sustav u crijevnoj stijenci (enterički živčani sustav; eng. enteric nervous system, ENS), koji je također poznat kao „trbušni mozak“, a koji signalizira kad hrana uđe u crijeva i rasteže stijenku. Zajedno s neurotransmiterom serotoninom, ENS kontrolira probavu stimulirajući crijevne mišiće, naizmjeničnim stezanjem i opuštanjem, stvarajući peristaltičko gibanje i prenoseći hranu naprijed. Kod iritabilnog crijeva ovaj crijevni živčani sustav je poremećen, „iritiran“ i daje crijevnim mišićima netočne upute. Dolazi do nesinkroniziranih pokreta crijeva, što također negativno utječe na cjelokupnu probavu. Ili se kašasti sadržaj prenosi prebrzo – razvija se proljev (sindrom iritabilnog crijeva tipa dijareje), ili suprotno: ako se mišići presporo kreću, može doći do zatvora (sindrom iritabilnog crijeva tipa opstipacije). Iritativni grčevi crijeva i nadutost nastaju kad se mišići previše stežu i više se ne opuštaju u potpunosti.
Nekoliko studija pokazalo je da sindrom iritabilnog crijeva može biti rezultat gastrointestinalnih infekcija („gastrointestinalna gripa“). Crijevne infekcije određenim bakterijama (poput Campylobacter jenuni, Clostridum difficile, patogena E.coli) u većoj mjeri izazivaju sindrom iritabilnog crijeva od ostalih patogena. Enteralna (=crijevna) infekcija odgovorna je samo za jedan od deset slučajeva. Ako je crijevna infekcija uzrok SIC-a, oboljeli obično razvijaju izražene simptome proljeva. Antibiotici – koji se prerano koriste kod crijevnih infekcija – također uzrokuju oštećenje crijevnog biotopa i mogu potaknuti razvoj SIC-a.
U uzorcima tkiva s crijevne sluznice oboljelih pacijenata ustanovljena je pojačana imunosna aktivnost. Dokazana je povećana prisutnost obrambenih stanica imunosnog sustava i njihovi transmiteri (medijatori upale poput interleukina). Još uvijek se istražuje odakle dolazi do ove pojačane aktivnosti kod sindroma iritabilnog crijeva i čemu može poslužiti.
U crijevnoj sluznici susjedne stanice povezane su međustaničnim vezama ,tj. membranskim proteinima („tight junctions“). Oni brtve stanice jednu uz drugu, kako ne bi mogle prolaziti strane tvari ili patogeni. Sve dok je ta „crijevna barijera“ netaknuta, skup stanica crijevne sluznice tvori istinski zaštitni štit, koji sprečava ulazak stranih tvari u tijelo iz crijevnog trakta. U slučaju sindroma iritabilnog crijeva, ta crijevna barijera postaje „propusna“, stanice više nisu tako čvrsto povezane, zbog čega patogeni i toksini mogu lakše prodrijeti u crijevnu sluznicu i dovesti do imunosne reakcije, „iritacije“.
Dijagnoza SIC-a temelji se na tipičnom obrascu navedenih tegoba i nakon isključenja drugih kliničkih slika.
Na početku postavljanja dijagnoze potreban je detaljan razgovor o anamnezi s liječnikom.
Nakon ovog razgovora, provodi se fizikalni pregled, u kojem liječnik pregledava crijevni izlaz, te palpira i osluškuje trbuh. Uzorak stolice može pružiti informacije o probavnoj funkciji i funkcionalnom poremećaju crijeva. Pored toga, stolica se pregledava na skriveno (okultno) krvarenje. Osim crijevnog trakta, liječnik pregledava i mjehur, bubrege, jajnike kod žena, a ovisno o simptomima, i srce. Analiza krvi, stolice (prisutnost krvi u stolici, paraziti), urina i funkcionalni testovi organa, također daju važne informacije.
Slično kao kod nadutosti, treba i ovdje isključiti intoleranciju na hranu, kao npr. fruktozu, laktozu, sorbitol itd. Ako su simptomi akutni i prate ih gubitak tjelesne težine, groznica, umor, anemija, povraćanje, problemi sa zglobovima i/ili prisutnost krvi u stolici, uzrok mogu biti ozbiljne bolesti i potrebno je provesti daljnje medicinske pretrage. Indikacija bolesti jetre, žučnog mjehura ili gušterače, mora se pratiti.
Eventualno još slijedi pregled rektuma i debelog crijeva (kolonoskopija). U kolonoskopiji se endoskopski pregledava debelo i kraj tankog crijeva kroz analni kanal. Crijeva se mogu pregledati rendgenom pomoću kontrastnog sredstva. Ako je isključena organska bolest, intolerancija na hranu ili kronična upalna bolest crijeva, liječnik će dijagnosticirati sindrom iritabilnog crijeva. Dijagnoza SIC-a je zapravo „dijagnoza isključenja“, koja se postavlja samo ako svi drugi uzroci sigurno nisu prisutni.
Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) neugodna je bolest koja ozbiljno utječe na kvalitetu života. (Školsko) medicinsko liječenje moguće je samo u ograničenoj mjeri i usmjereno je na simptome. Najvažnije je da možete klasificirati svoje simptome i ne brinuti se da iza njih stoji ozbiljna bolest. Budući da nuspojave konvencionalnih lijekova često mogu biti ozbiljne, mora se procijeniti jesu li rizici liječenja lijekovima veći od samih tegoba. Promjena prehrane, izbjegavanje teško probavljive hrane i hrane koja izaziva nadutost, često može ublažiti simptome. Naturopatski (prirodni) tretmani mogu biti dovoljni kao jedina terapija za blage tegobe, ali mogu se koristiti i kao podrška konvencionalnom medicinskom liječenju.
Ulje paprene metvice (mente), rezistentno na želučanu kiselinu, čiji se aktivni sastojak oslobađa u tankom crijevu, ima opuštajući učinak. Kamilica, ulje lavande, korijander, melisa (matičnjak) i kalmus (iđirot) također imaju smirujući učinak na želudac i crijeva. Spomenute biljke dostupne su u čajnim mješavinama i drugim gotovim pripravcima u Vašoj ljekarni. Posebni pripravci organskog podrijetla od ploda papaje suzbijaju simptome poput nadutosti, boli tijekom pražnjenja crijeva ili kod zatvora, te smiruju probavni sustav koji je u alarmantnom stanju.
Kod izrazito tvrde stolice, može se pokušati s oprezom primijeniti prehranu bogatu balastnim tvarima. Savjetuje se oprez, jer vlakna također mogu uzrokovati nadutost. Sluzave tvari poput sjemenki lana, indijskog trputca (psyllium) i pšeničnih mekinja pospješuju prolaz kroz crijeva u slučaju opstipacije, apsorbiraju puno vode, a također smanjuju i proljev. Hrana poput riže, krumpira i zobi ima učinak punjenja (zatvaranja). Kod nadutosti olakšanje daju pripravci kima, komorača i anisa ili posebne čajne mješavine.
Novija istraživanja pokazuju da je sindrom iritabilnog crijeva također povezan s blagom (kroničnom) upalom i manje raznolikom, slabo funkcionalnom bakterijskom florom u crijevima. Sindrom iritabilnog crijeva često se pojavljuje nakon crijevnih infekcija, osobito često nakon liječenja antibioticima, jer se time uništava i prirodna, zdrava crijevna flora, prilikom čega se štetne bakterije mogu dalje neograničeno širiti. Posljedično dolazi do razvoja „propusnih“ crijeva i zaštitna crijevna barijera biva uništena. Smirna (Commiphora myrrha), kamilica, kava s aktivnim ugljenom pomažu „nepropusnoj“ funkciji crijeva. Međutim, kako bi se učinkovito suzbili različiti uzroci sindroma iritabilnog crijeva, postoje nježne metode koje se uspješno bore protiv uzroka i također sprečavaju tegobe iritabilnog crijeva: prirodne crijevne bakterije – pripravci sa probiotičkim bakterijama koje medicinsko-znanstveni odbori i udruge preporučuju kod svih simptoma iritabilnog crijeva.
Ove probiotičke crijevne bakterije ne samo da uklanjaju simptome, nego i uzroke iritabilnog crijeva i vraćaju ravnotežu u crijevima na tri načina:
AllergoSan d.o.o. posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka svojih korisnika. Ova Politika privatnosti uređuje način postupanja s informacijama koje obrađujemo odnosno prikupljamo prilikom posjeta našoj Web stranici. Prikupljeni osobni podaci obrađuju se u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka te posebnim nacionalnim propisima.
Voditelj obrade: AllergoSan d.o.o.
Adresa: Heinzelova ulica 62A, Zagreb
OIB: 24636702723
Telefon: +385 1 6293 487
E-pošta: info@allergosan.hr
Osobni podaci – svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.
Posebna kategorija osobnih podataka – osobni podaci koji otkrivaju rasno ili etičko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, sindikalno članstvo, genetski podaci, biometrijski podaci prikupljani u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe, podaci o zdravlju, podaci koji se odnose na seksualni život ili seksualnu orijentaciju fizičke osobe.
Obrada – svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
Sustav pohrane – svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi.
Ispitanik – pojedinac čiji se identitet može utvrditi odnosno osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca (korisnik odnosno kupac naših proizvoda).
Voditelj obrade – fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka; kada su svrhe i sredstva takve obrade utvrđeni pravom Unije ili pravom države članice, voditelj obrade ili posebni kriteriji za njegovo imenovanje mogu se predvidjeti pravom Unije ili pravom države članice.
Primatelj – fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana.
Treća strana – fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje nije ispitanik, voditelj obrade, izvršitelj obrade ni osobe koje su ovlaštene za obradu osobnih podataka pod izravnom nadležnošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade.
Privola – svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.
Povreda osobnih podataka – kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani.
Dijete – Uredba definira Dijete kao svaku osobu mlađu od 16 godina. Ovisno o zakonima pojedinih država članica, dobna granica koja osigurava status djeteta ne može biti manja od 16 godina. Obrada osobnih podataka djeteta dopuštena je samo ako je dobiven pristanak roditelja ili zakonskog skrbnika.
Nadzorno tijelo – Agencija za zaštitu osobnih podataka je državna agencija čiji je zadatak štititi podatke i privatnost, nadgledati procese primjene Uredbe, te aktivno provoditi Uredbu o zaštiti osobnih podataka.
Ne prikupljamo Vaše osobne podatke osim u slučaju kada ste nam Vi dali izričitu privolu (npr. prilikom registracije i narudžbe proizvoda na OMNi-BiOTiC web shopu ili prilikom popunjavanja kontakt forme na našoj internetskoj stranici), čime pristajete na njihovo korištenje u niže navedene svrhe. Vaše osobne podatke obrađujemo u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora odnosno zakonskih obveza. Podatke koje obrađujemo na osnovi zakonske obveze mi smo obvezni prikupiti, a Vi ste ih obvezni pružiti. Ako odbijete pružiti takve osobne podatke, posljedica za Vas može biti nemogućnost ostvarivanja zakonskog prava, sklapanja ugovora ili ostvarivanja prava iz nekog ugovora.
Uobičajeni osobni podaci koje prikupljamo od naših korisnika i kupaca jesu: ime, prezime, adresa, broj telefona/mobitela i e-pošta.
Voditelj obrade ne obrađuje i neće obrađivati osobne podatke koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te genetske podatke, biometrijske podatke u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podatke koji se odnose na zdravlje ili podatke o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.
Vaše osobne podatke možemo dati našim pouzadnim partnerima koji održavaju naš informacijski sustav ili prušaju usluge u naše ime primjerice za marketing, financije, obrade plaćanja te isporuku naručenih proizvoda. Svi vanjski partneri su dužni temeljem relevantnih ugovora koristiti osobne podatke koji su im povjereni u skladu s našim politikama i smjernicama za obradu osobnih podataka.
Nama je zaštita Vaše privatnosti vrlo važna, stoga nikad nećemo dijeliti Vaše osobne podatke s trećim stranama u svrhu koja nije opisana ovom Politikom.
Vaši osobni podaci biti će pohranjeni i obrađivani u zakonskom roku te zaštićeni adekvatnim sigurnim mjerama. Za sve podatke kreiraju se sigurnosne kopije, a dokumentaciji je ograničen pristup. Molimo primite na znanje da niti jedan sustav nije u potpunosti siguran te mi stoga kontinuirano ulažemo napore u poboljšanje zaštite Vaših osobnih podataka, ali Vam ne možemo garantirati potpunu sigurnost.
Kako bismo osigurali normalnu funkcionalnost naše internetske stranice, koristimo isključivo neophodne kolačiće koji su potrebni kako bi se osigurao normalan i efikasan rad internetske stranice. Ne koristimo kolačiće marketing i analitiku Kolačići su male datoteke koje se privremeno pohranjuju na Vašem računalu. Kolačićima koji se čuvaju na Vašem računalu možemo pristupiti onda kada Vi posjetite našu internetsku stranicu. Želite li obrisati kolačiće koji su na Vašem računalu, pogledajte upute u svojem internetskom pregledniku klikom na „Pomoć“.
Kako bismo osigurali normalnu funkcionalnost naše internetske stranice, koristimo isključivo nužne kolačiće koji su potrebni kako bi se osigurao normalan i efikasan rad internetske stranice. Kolačići su male datoteke koje se privremeno pohranjuju na Vašem računalu. Kolačićima koji se čuvaju na Vašem računalu možemo pristupiti onda kada Vi posjetite našu internetsku stranicu. Želite li obrisati kolačiće koji su na Vašem računalu, pogledajte upute u svojem internetskom pregledniku klikom na „Pomoć“.
Ispitanik daje svoju privolu jasnom potvrdnom radnjom kojom izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, poput pisane izjave, uključujući elektronsku.
Ispitanik će biti upoznat sa svrhom prikupljanja njegovih osobnih podataka. Isto tako, Ispitanik će biti obaviješten o tome da u svakom trenu može povući privolu na jednako jednostavan način kako ju je i dao.
Privola se traži u situacijama:
Privola se ne traži u slučaju kada je obrada utemeljena na jednom od slijedećih slučajeva:
Privola se daje jasnom potvrdnom radnjom i to pisanom izjavom – putem obične pošte, neposredno u prostorijama društva voditelja obrade ili na prodajnim mjestima Voditelja obrade u okviru sajma ili nekog drugog događanja, elektronske pošte (na poslovnu adresu društva, na e-poštu Voditelja obrade) odnosno popunjavanjem kontakt forme na našoj internetskoj stranici.
Ukoliko se osobni podaci obrađuju za više svrha, Ispitanik mora dati privolu za svaku od njih.
Voditelj obrade tijekom postupka ishođenja relevantne privole informira Ispitanika o slijedećem:
Svaki korisnik (ispitanik) ima pravo od nas kao voditelja obrade zahtijevati sljedeće:
Ispunjenje navedenih prava možete zahtijevati:
Ukoliko Zahtjev šaljete putem e-pošte isti će biti obrađen isključivo ako je poslan sa Vaše postojeće e-pošte koju imamo evidentiranu u našem informacijskom sustavu. Podaci koje ćete dati na ovom obrascu koristiti će se isključivo u svrhe identificiranja osobnih podataka koje tražite i odgovora na Vaš zahtjev.
Pisani zahtjev mora sadržavati minimalno slijedeće podatke:
Obrazac Zahtjev ispitanika možete preuzeti ovdje
Voditelj obrade će odgovoriti na zahtjev i/ili prigovor u roku od 30 dana od njegova zaprimanja. Taj se rok može prema potrebi produžiti za dodatna dva mjeseca (od dana njegova zaprimanja) uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva.
Voditelj obrade će obavijestiti Ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva zajedno s razlozima odgađanja.
U svakom slučaju, voditelj obrade će u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti sljedeće podatke Ispitaniku:
Ukoliko Ispitanik nije suglasan s odlukom Društva u vezi prigovora ili postupanja po njegovom zahtjevu, može podnijeti prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka kao nadležnom tijelu.
Kako bi riješili moguće nesporazume ili postavili dodatna pitanja, molimo da se obratite Voditelju obrade na prethodno navedene kontakt podatke.
Voditelj obrade će o povredi osobnih podataka izvijestiti nadzorno tijelo bez nepotrebnog odgađanja i to, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o toj povredi osobnih podataka, osim ako Voditelj obrade može dokazati, u skladu s načelom odgovornosti, da povreda osobnih podataka vjerojatno neće prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca. Ako se takvo obavješćivanje ne može postići u roku od 72 sata, obavijest bi trebala biti popraćena razlozima kašnjenja, a informacije se mogu pružiti u fazama bez nepotrebnog daljnjeg odgađanja.
Voditelj obrade je usvojio fizičke, tehničke i organizacijske mjere kako bi se osigurala sigurnost obrade osobnih podataka. Spomenute mjere uključuju prevenciju gubitka ili oštećenja, neovlaštene izmjene, pristupa ili obrade i drugih rizika kojima može biti izložena ljudskim djelovanjem, fizičkim ili prirodnim okruženjem.
Rok čuvanja osobnih podatka je vremenski period unutar kojeg će Voditelj obrade zadržavati osobne podatke Ispitanika, a definiran je:
Internim aktom određeno je da će se osobni podaci u digitalnom ili papirnatom obliku čuvati 11 (jedanaest) godina od dana prestanka obveza između voditelja obrade i Ispitanika, nakon čega će biti trajno uništeni.
Nakon prestanka svrhe obrade osobnih podataka, ovisno o pojedinim pravnim temeljima obrade, dokumentacija koja je do tada bila čuvana u papirnatom obliku komisijski će se uništiti, a digitalni podaci će se anonimizirati ili u potpunosti brisati.
Rok od 11 (jedanaest) godina određen je sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
Ova Politika privatnosti stupa na snagu objavom na internetskim stranicama Voditelja obrade.
Politika privatnosti biti će predmet redovnih revizija, a svaku njezinu promjenu objaviti ćemo na našoj internetskoj stranici te na drugim mjestima za koja se smatra da su prikladna.
