Između zadaće, učenja, izvanškolskih aktivnosti i planiranog slobodnog vremena često nema dovoljno prostora za biti „samo dijete“. To može negativno utjecati na cjelokupnu dječju dobrobit, a posebno na crijeva djeteta.
Svako šesto dijete osjeća se preopterećeno u svakodnevnom životu. Škola je najveći stresor za djevojčice i dječake. Školske obaveze, ali i svađe s prijateljima ili kolegama iz razreda znatno utječu na djetetovu psihu, baš kao i svađe u obitelji ili razvod roditelja. Čak i slobodno vrijeme može izazvati stres. Pretrpan raspored i nedovoljno vremena za igru može djecu izbaciti iz ravnoteže.
Problemi s probavom izvan doma
Problemi mogu početi već onda kada djeca nauče svjesno kontrolirati pražnjenje crijeva. Može se dogoditi čak da mališani počnu zadržavati stolicu i odgađati odlazak na toalet jer im se ne sviđa školski WC ili bi se radije igrali vani. Što se stolica dulje zadržava, to je pražnjenje crijeva teže i bolnije. Kao rezultat toga, strah od takvog neugodnog „zatvora“ može dovesti do stresnog začaranog kruga.
Kod bolova u trbuhu mogu pomoći tople kupke, a mama ili tata mogu kružnim pokretima masirati bolno područje kako bi ublažili djetetovu bol. Kod male djece rad crijeva može se potaknuti i na način da im roditelji drže stopala u zraku simulirajući vrtnju pedala na biciklu. Također je vrlo važno isplanirati dnevnu rutinu djeteta na način da ima dovoljno vremena za odlazak na toalet, posebno nakon doručka, a prije vrtića ili škole.
Dugoročni problemi s crijevima
Ako je dijete stalno pod pritiskom školskih obaveza i nedostatka slobodnog vremena, postoje brojni znakovi na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju, primjerice problemi sa zaspivanjem i prerano buđenje, nemir, agresivnost ili česti plač. Dok neka djeca uopće ne žele jesti, druga se tješe hranom. Osim toga, njihova crijeva često reagiraju na stalni stres nadutošću, proljevom ili zatvorom. Ako stres postane njihov stalni pratilac, može dovesti do sindroma iritabilnog crijeva (IBS). U tom slučaju se izmjenjuju proljev i zatvor jer je crijevna flora u neravnoteži. Mozak uči intenzivnije percipirati bol u želucu i crijevima. Budući da je sindrom iritabilnog crijeva psihosomatska bolest, tretiranje ovog problema uključuje pristupiti iz više smjerova, za što se potrebno posavjetovati se s liječnikom. Međutim, kad je riječ o „stresnom djetinjstvu“, jasno je da se moraju unijeti neke promjene u svakodnevnu obiteljsku rutinu.
Kako smanjiti stres i olakšati dječje probavne tegobe?
- Zajedničko čitanje ili zajednička igra mogu odvratiti djecu od njihovih tegoba i dati im više snage u svakodnevnom nošenju sa stresom.
- Boravak u prirodi i na svježem zraku maknut će djecu od skučenosti koju stvaraju školske obaveze.
- Uravnotežena prehrana bogata cjelovitim namirnicama – kod IBS-a potrebno je pratiti što djetetu smeta od namirnica i kreirati jelovnik u skladu s potrebama djeteta. Potražite pomoć i podršku nutricionista.
- Čim stresno razdoblje pokuca na vrata, odnosno čim počne škola, ispiti, nemir, sportska natjecanja i sl., savjetuje se uključiti dobre bakterije u svakodnevnu rutinu – i to one sinbiotike koji su znanstveno dokazani da djeluju u stresnim vremenima.
- Roditelji bi trebali preispitati vlastiti način nošenja sa stresom. Upravo roditelji kao dječji uzori, imaju veliki utjecaj na to hoće li se njihovo dijete naučiti adekvatno nositi sa stresnim situacijama.
U užurbanoj svakodnevici teško je odvojiti vrijeme za sebe, a ponekad i za djecu. Tome se treba svjesno odupirati i stvoriti to vrijeme! Gledajte na to kao na terapiju koju morate provesti – zajedničko vrijeme provedeno u igri ili šetnja parkom je terapija za bolji „stress management“ i roditeljima i djeci. Donijet će pozitivne psihofizičke promjene Vama i djetetu, obogatiti obiteljsku dinamiku te stvoriti lijepe uspomene. Upravo to zajedničko vrijeme može biti najljepši trenutak u danu i Vama i Vašem djetetu.
