Gotovo svaka žena pati od vaginalne infekcije barem jednom u životu. Nije neuobičajeno da to, praćeno odgovarajućim simptomima, postane ponavljajuće ili čak kronično stanje. To znači smanjenu kvalitetu života, ponekad gubitak libida ili čak neplodnost. Optimalan sastav zdrave vaginalne flore odlučujući je preduvjet za kvalitetu života i zdravlja žene. No, vaginalni mikrobiom, važan čimbenik ženskog zdravlja, uvijek je podložan brojnim utjecajima i promjenama od rođenja sve do starosti.
Zdravi vaginalni mikrobiom većinom se sastoji od bakterija iz roda Lactobacillus i djeluje kao važan štit protiv infekcija intimnog područja, na primjer, bakterijske vaginoze (bakterijske vaginalne infekcije), gljivične infekcije ili infekcija mokraćnog sustava. Laktobacili otežavaju naseljavanje patogenih klica: bakterije vaginalne flore metaboliziraju glikogen u mliječnu kiselinu, zbog čega se nazivaju i bakterijama mliječne kiseline. Ovaj proces je relevantan za održavanje kiselog pH od 3,8 do 4,4 u vagini i stvara okruženje koje sprječava rast štetnih klica.
Zdrava vaginalna flora stvara se od rođenja – uz pomoć crijevnih bakterija.
Činjenica da je žensko genitalno područje često napadnuto gljivicama i štetnim bakterijama također je povezana sa ženskom anatomijom – ženski spolni organ jedini je ljudski organ koji ima izravnu vezu izvana prema unutra. Dok su naša crijeva zaštićena sfinkterom, a uho i pluća „slijepa ulica“, vagina je, otvorena duboko u tijelo. „To zahtijeva posebne zaštitne funkcije. Koža rodnice zaštićena je s tri različita sloja: obranom pomoću bakterija mliječne kiseline na površini, samim tkivom i imunosnim sustavom iza površine. Mikrobiom i imunosni sustav blisko surađuju u tom procesu“, objašnjava ginekologinja iz Leipziga dr. Tarané Probst. Dakle, ono što je već poznato i dokazano o crijevima vrijedi i za vaginu.
Zaštitni štit od rođenja nadalje
Zdrava vaginalna flora uspostavljena je već od rođenja, uz pomoć zdravih crijevnih bakterija. Ako pogledate žensku zdjelicu u presjeku, vidjet ćete da analno područje ili rektum, vaginalno područje i urinarni trakt nisu zatvoreni, već otvoreni sustavi. Između analnog i vaginalnog područja postoji „put sluzi“. Preko ovog fiziološkog transportnog puta laktobacili se trajno transportiraju iz rektuma, koji služi kao spremnik za korisne bakterije mliječne kiseline, u vaginu. Ova uska povezanost između crijevne i vaginalne flore objašnjava zašto čimbenici koji remete crijevnu floru također imaju negativan utjecaj na vaginalnu floru – i zašto se zdrava vaginalna flora može podržati oralnim unosom probiotika, odnosno dobrih bakterija.
Carski rez – nepovoljan početak za mikrobiom?
Kako se razvija djetetova crijevna flora, a zatim vaginalna flora i imunosni sustav, ovisi, između ostalog, i o porodu. Ako djeca nisu rođena prirodnim putem i ne prolaze kroz porođajni kanal, nisu uopće ili nisu dovoljno izložena vaginalnom mikrobiomu. Naravno, carski rez može biti potreban kako bi se zaštitilo zdravlje majke i djetetu omogućio siguran početak života – nema sumnje da ovaj način poroda spašava mnoge živote! Međutim, postoji i snažan trend izbornih carskih rezova, gdje se prirodni porod ne razmatra od samog početka. U Njemačkoj se oko 30 % djece rađa carskim rezom.
„Osim fiziološkog stresa za majku uzrokovanog samom ranom, stresom tijekom operacije i anestezije, gotovo da i nema prijenosa ključnih važnih bakterija tijekom carskog reza. To se također može dokazati, primjerice, pronalaskom veće količine kožnih mikroorganizama u crijevima djece rođene carskim rezom. Nedostatak određenih mikroorganizama, koje bi trebale učiniti naš imunosni sustav tolerantnim na određene bakterije, tada uzrokuju pretjeranu reakciju imunosnog sustava, što dovodi do kožnih bolesti poput neurodermitisa i alergija. Ako majka – kao što je uobičajeno u slučaju porođaja carskim rezom koristi antibiotike, izmijenjeni mikrobiom također se prenosi putem majčinog mlijeka“, objašnjava dr. Tarané Probst.
Kako hormonalni razvoj mijenja vaginalnu sluznicu ?
Ulaskom u pubertet, a time i u plodnu dob, sluznica rodnice izgrađuje nekoliko slojeva stanica te tako postaje deblja i jača. Priroda misli na nas: budući da žene imaju više spolnih odnosa u prvoj polovici života i trebaju jaču zaštitu u ovoj fazi nego prije spolne zrelosti, sluznice jačaju. Bakterije mliječne kiseline su također stimulirane da pojačaju svoju aktivnost kako bi ojačale zaštitni štit: „Zbog utjecaja estrogena, više glikogena se pohranjuje tijekom puberteta, što je zauzvrat korisno za proizvodnju mliječne kiseline. Međutim, kada žena ima smanjenu razinu estrogena, npr. tijekom menopauze, pohranjuje manje glikogena. Kao rezultat toga, manje dobrih bakterija ostaje u vagini. To se može vidjeti kod pacijentica koje imaju tumor ginekološkog područja i primaju antihormonsku terapiju. Zbog niske razine hormona mijenjaju se koža i sluznice u tijelu. One postaju tanje, kao i sluznica rodnice. Također je smanjena i simbioza mikroorganizama,” ističe dr. Tarané Probst. Različiti sastavi vaginalne flore u različitim životnim razdobljima mogu se, stoga, posebno pripisati utjecaju hormona.
Kako izbjeći vaginalne infekcije
Međutim, vaginalne infekcije uzrokovane gljivicama ili klicama ne dovode se samo u vezu s ozbiljnim bolestima. Gotovo svaka žena može reći nešto o njima: tijekom života 70-75 % žena bude pogođeno gljivičnom infekcijom barem jednom, a bakterijska vaginoza se može otkriti kod 5 % žena (koje idu na preventivni pregled). Tijekom trudnoće učestalost drastično raste na 7-22 %.
Uzroci su višestruki: stres, oslabljen imunitet, prekomjerna higijena i korištenje sapuna, spolni odnosi (osobito uz mijenjanje partnera), hormonske promjene ili dijabetes melitus. Svi oni dovode do neravnoteže vaginalne flore u kojoj se smanjuje broj bakterija mliječne kiseline. Jedan od najčešćih razloga vjerojatno je korištenje antibiotika, što rezultira bakterijskom vaginozom izazvanom bakterijama Gardnerella vaginalis, Prevotella ili Mycoplasma. Tu počinje začarani krug jer se bakterijska vaginoza često liječi antibioticima te se, osim štetnih mikroorganizama, značajno reduciraju i korisne bakterije mliječne kiseline. To olakšava ponovno naseljavanje štetnih mikroorganizama jer je zaštitni štit u intimnom području znatno oštećen. Stoga ne čudi da se mnoge žene moraju boriti s ponavljajućim tegobama u intimnom području: 60 % žena s dijagnosticiranom bakterijskom vaginozom ponovno pati od simptoma najkasnije nakon šest mjeseci.
Infekcije mokraćnog sustava („infekcije mokraćnog mjehura“) ponavljaju se u 25 % žena i često prerastu u kronične tegobe. Patogeni mikroorganizmi izuzetno su kreativni kada je riječ o preživljavanju: sluznica rodnice često je prekrivena takozvanim biofilmom. U tom tankom sloju sluzi, kojeg stvaraju sami patogeni mikroorganizmi, ti su uzročnici prisutni u većim koncentracijama, a istovremeno su dobro zaštićeni od imunosnog sustava organizma i antibiotika. Takav biofilm posljedično pogoduje ponovnoj pojavi vaginalnih infekcija. Dvije vrste bakterija odgovorne su za ponavljajuće infekcije mjehura, a to su Escherichia coli i Gardnerella vaginalis.
One ulaze u mokraćni trakt kroz vaginu i ugnijezde se u stijenci mjehura. Tamo su tako dobro skrivene da ih niti antibiotici ne mogu napasti, niti ih tjelesni obrambeni sustavi mogu otkriti. Doda li se tomu bakterija Gardnerella vaginalis, ponovno se aktivira bakterija E. coli koja izaziva upale u mokraćnom sustavu.
Uloga probiotika u „ciklusu infekcije”
Kako žene mogu prekinuti začarani krug infekcija? Činjenica da probiotici također igraju važnu ulogu u zdravlju vagine sada je dobro poznata i priznata. Jedna znanstvena studija istražila je utjecaj višesojnog probiotika na vaginalnu floru tijekom bakterijske vaginoze pacijentica koje su liječene antibiotikom. Nakon četiri tjedna dobiven je rezultat koji daje nadu mnogim ženama koje pate: u skupini žena koje su primile placebo, 38 % ih je nastavilo pokazivati simptome bakterijske vaginoze – unatoč liječenju antibioticima. U skupini probiotika, s druge strane, niti jedna žena više se nije morala boriti s ponovljenom infekcijom. Izlazak iz začaranog kruga – za kvalitetniji život!
Začeće i vaginalna flora – postoji li veza?
Bakterijska kolonizacija također igra ključnu ulogu u nastanku novog života. Dugo se vremena pretpostavljalo da je ženski genitalni trakt „samo“ koloniziran probiotičkim bakterijama u vagini. No, tada je otkriveno da maternica također ima mikrobiom. Sve je više dokaza da bi ovaj mikrobiom mogao igrati ulogu u tome hoće li se jajašce ugnijezditi u maternicu ili ne. Štoviše, broj korisnih bakterija značajno doprinosi održavanju trudnoće ili izbjegavanju pobačaja. U vrijeme trudnoće vagina bi trebala biti pretežno naseljena dobrim bakterijama (mliječne kiseline) kako bi se mogla obraniti od štetnih mikroorganizama.
No, da bi do trudnoće uopće došlo, sve više parova mora potražiti pomoć u vidu umjetne oplodnje, a taj trend je i dalje u porastu. Stoga je istražen utjecaj sastava mikrobioma u maternici na uspješnost implantacije u umjetnoj oplodnji. Utvrđeno je da mikrobiom maternice u kojem ne dominiraju laktobacili korelira s negativnim učincima na reproduktivnu funkciju i to bi se stoga trebalo smatrati mogućim uzrokom neuspjeha implantacije i pobačaja. To je zaključak ove studije.
Drugi rad bavio se određenom vaginalnom bakterijom pod nazivom Ureaplasma parvum. Ukoliko vaginalni mikrobiom obiluje ovom bakterijom, to je između ostalog povezano s neplodnošću i bolestima u vrijeme rođenja. U tijeku ove studije ispitana je vaginalna flora 80 neplodnih žena prije i nakon četiri tjedna korištenja višesojnog probiotika. Kod onih žena koje su primile probiotik, klica je bila jedva detektirana, za razliku od placebo skupine, u kojoj se kolonizacija s Ureaplasma parvum značajno povećala. Na taj način se odgovarajućim probiotikom mogu suzbiti patogene klice ili znatno poboljšati sastav vaginalne flore – jednostavan način podrške ženama s neostvarenom željom da imaju djecu.
Kako menopauza utječe na ženski mikrobiom?
Jedna od najznačajnijih promjena za žene je menopauza. Tijekom ove faze, smanjena proizvodnja estrogena, androgena i hormona žutog tijela (Corpus luteum) može uzrokovati očite psihičke i fizičke simptome kao što su valovi vrućine, poremećaji spavanja ili gubitak libida. Međutim, ni menopauza ne ostavlja crijevnu floru neoštećenom. Sastav crijevnih bakterija uvelike ovisi o utjecajima okoline, prehrani, stresu te uzimanju antibiotika i hormona. Dakle, crijevna flora pokazuje najveću nestabilnost u najdinamičnijim životnim razdobljima (djetinjstvo, pubertet i proces starenja). “U starijoj dobi uglavnom se mijenja koncentracija mikrobioma. Broj bakterija se jednostavno smanjuje,” objašnjava dr. Tarané Probst. Osim estrogena, u menopauzi se smanjuje i količina progesterona, hormona koji između ostalog regulira menstrualni ciklus i trudnoću. Smanjena razina progesterona također utječe na funkciju crijevne barijere i može je narušiti.
Vaginalna flora utječe na kvalitetu života svake žene od rođenja do starosti – važan razlog da se o njoj dobro brinemo!
Osim toga, studije su pokazale da je nakon menopauze znatno lošiji omjer između bakterija firmikuta i bakteroida. Ova zapažanja podudaraju se s povećanjem indeksa tjelesne mase mnogih žena u ovoj fazi života, jer se bakterije firmikuti u crijevimasmatraju „debljajućim“ bakterijama. Još jedna promjena u crijevnom mikrobiomu koja postaje očita tijekom menopauze je smanjena proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina, koje su uključene u regulaciju apetita i energetski metabolizam. Međutim, ne mijenjaju se samo naše crijevne bakterije, već se i sastav bakterija u vaginalnoj flori mijenja tijekom života.
U perimenopauzi, zdrava vaginalna flora uglavnom je kolonizirana laktobacilima. Nakon početka menopauze i pada razine estrogena, količina glikogena se smanjuje, što otežava rast laktobacila i proizvodnju mliječne kiseline. Kao rezultat toga, razina pH u vagini također se lagano povećava. Smanjeni broj zaštitnih bakterija mliječne kiseline olakšava širenje patogenih bakterija u vaginalnoj flori. Posljedica mogu biti simptomi u urogenitalnom području, npr. svrbež, pojačano mokrenje ili suhoća vagine. I ovdje je dobro podržati vaginalnu floru probioticima i nadopuniti zalihu važnih laktobacila. To savjetuje i ginekologinja dr. Tarané Probst svojim pacijenticama u menopauzi. „Ukoliko je prisutna vaginalna suhoća, na primjer, to se često odnosi i na crijeva i tada je imunosna zaštita općenito smanjena. Međutim, ukoliko žene uzimaju probiotike, situacija se često popravi unutar tjedan dana.” Vaginalna flora utječe na kvalitetu života svake žene od rođenja do starosti – važan razlog da se o njoj dobro brinemo!
Tarané Probst, dr. med., studirala je humanu medicinu, populacijsku medicinu i javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Hannoveru i od 2014. je specijalist u srcu Leipziga.
