Mnogi putnici u egzotične zemlje dobro su upoznati s neželjenim suputnikom – proljevom, koji može uništiti dragocjeno vrijeme koje bi mogli provesti opuštajući se na suncu, na plaži ili istražujući nove kulture. Probavni problemi mogli bi se uspješno izbjeći ciljanom pripremom crijevne flore na putovanje.
Nakon što su jedva popili prvi koktel i otišli u simpatičan hotelski bife, mnogi izletnici svoje dragocjeno vrijeme na odmoru umjesto na ležaljci uz bazen moraju provesti na toaletu. Mag. Anita Frauwallner, osnivačica Instituta AllergoSan, stručnjakinja za crijeva i predsjednica Austrijskog društva za probiotičku medicinu (OePROM), upoznata je s problemom proljeva uzrokovanog putovanjima (putnički proljev): „Boravak u drugim zemljama može uznemiriti crijeva. Za to je, između ostalog, zaslužan i privremeno promijenjen način života koji ide uz odmor. Kad je riječ o ljudima koji općenito pate od ‘nervozne probave’, uzbuđenje i stres koji proizlaze zbog nadolazećeg putovanja mogu biti dovoljni da izazovu probavne probleme. Visoka razina stresa općenito je opterećenje za crijeva i glavni je uzrok bolova u trbuhu i drugih probavnih problema.”
Proljev povezan s putovanjem (putnički proljev)
Bakterije soja E. coli vrlo često su odgovorne za proljev na godišnjem odmoru.
Osim gužve i strke prije početka putovanja, dodatni problem predstavljaju različiti mikroorganizmi u zemlji u koju putujemo, koji lokalnom stanovništvu ne smetaju, ali turistima mogu zadati poteškoće. „Ovi mikroorganizmi sami po sebi ne moraju imati patogena svojstva“, objašnjava mag. Anita Frauwallner. „Međutim, mi Europljani jednostavno nismo navikli na njih i možemo na strane mikroorganizme reagirati probavnim smetnjama. Osobito kod osoba s osjetljivim crijevima, kontakt s takvim bakterijama može dovesti do proljeva.”
Turistima, osobito u južnim krajevima, probleme stvaraju patogene klice, što ima veze s pretjeranom zapadnjačkom higijenom, prema mišljenju stručnjakinje za crijeva: „S jedne strane, ne smije se zaboraviti da se čak i lokalno stanovništvo u tim zemljama bori s podmuklim bolestima povezanima s dijarejom. U jugoistočnoj Aziji i Africi, smrtnost dojenčadi još je uvijek vrlo visoka, u mnogim slučajevima zbog bakterija i virusa koji uzrokuju proljev. S druge strane, Europljani žive u pretjerano higijenskim uvjetima. Kao rezultat toga, njihova su crijeva još slabije zaštićena od nepoznatih ‘napadača’.“
Strane zemlje, strani štetni mikroorganizmi
Mještani, koji žive prema drugačijim standardima čistoće, redovito primaju male doze štetnih mikroorganizama kroz normalne, svakodnevne aktivnosti. To djeluje poput svojevrsnog cjepiva: crijevna flora stvara učinkovite protuotrove, tzv. bakteriocine, koji – gotovo kao prirodni antibiotici – sprječavaju bolesti. „Putnici iz Europe, u čijoj domovini nema takvih bakterija, bespomoćni su protiv novih klica. Posebno ljudi s crijevnim opterećenjem uzrokovanim nepravilnom prehranom, kroničnim bolestima, lijekovima ili stresom lako dobiju infekcije s temperaturom i proljevom,” kaže mag. Frauwallner.
Osobito u prvih 14 dana suočavanja sa „specifičnim“ bakterijama i virusima, postoji povećana osjetljivost na proljev i povezane simptome. Primjerice, većina radnika navikne se na prevladavajuće bakterijsko okruženje otprilike nakon tog razdoblja, čak i ako su se u početku morali boriti s problemima. Međutim, neki se ljudi nikada ne uspiju prilagoditi na ovaj način. A i za takvo privikavanje nema vremena na odmoru – većina turista ne putuje dulje od dva tjedna.
Boravak u drugim zemljama može utjecati na crijeva. Za to je, između ostalog, zaslužna promjena načina života koja dolazi s odmorom.
Bezopasan i opasan proljev
Salmonela se često nalazi u nedovoljno pečenoj piletini.
Ozbiljnost putničkog proljeva uvelike ovisi o tome koja ga bakterija uzrokuje, objašnjava predsjednica Austrijskog društva za probiotičku medicinu (OePROM): „Nisu sve problematične u istoj mjeri.“ Glavni okidač relativno bezazlenog proljeva na odmoru je enterotoksična E. coli, skraćeno ETEC. Ovi bakterijski sojevi proizvode toksine koji dovode do tipičnih probavnih simptoma kao što su vodenasti proljev, mučnina i povraćanje.
ETEC uzrokuje grčeve u želucu koji učinkovito potiskuju vodu u lumen crijeva. To je ono što čini infekciju s ETEC samoograničavajućom, budući da se klice izlučuju putem vodenaste stolice. Uglavnom je ova vrsta proljeva bezopasna. Međutim, čak i ona narušava iskustvo odmora jer često uključuje zatvaranje u hotelsku sobu na tri do pet dana dok probavne smetnje konačno ne prestanu.
Veći problem su infekcije kampilobakterom, šigelom ili salmonelom, koje mogu uzrokovati teške upale želuca i crijeva. Osobito su ugroženi putnici koji putuju s već „oštećenim“ crijevima, npr. zbog stresa. Stres pojačava upalu u crijevima i tako dovodi do popuštanja crijevne barijere. „Kroz propusnu crijevnu sluznicu („leaky gut“), klice mogu lakše prodrijeti u stijenku crijeva. Crijeva tada ne mogu izlučiti uzročnike putem proljeva, što znači da uzročnici bolesti nastavljaju oštećivati stijenku crijeva. U probavnom traktu dolazi do prave ‘invazije’ s ponekad ozbiljnim posljedicama”, objašnjava mag. Anita Frauwallner.
Što učiniti s kroničnim proljevom?
Nekoliko patogena ne može lako oštetiti zdrava crijeva sve dok je njihova barijera nepropusna i ima zaštitni, milimetarski debeo sloj sluzi u kojem se nalaze dobre bakterije. Međutim, druga je priča kada se radi o osobama sa smanjenom funkcijom crijevne barijere. Ako ta osoba dobije komplicirani oblik putničkog proljeva, često se mora boriti s dugoročnim posljedicama. „Patogeni poput salmonele mogu nadživjeti boravak u inozemstvu i vratiti se kući“, ističe mag. Anita Frauwallner. „Između ostalog, to može dovesti do postinfektivnog sindroma iritabilnog crijeva. Danas do 30 % stanovništva pati od sindroma iritabilnog crijeva (IBS) s bolovima u trbuhu, nadimanjem i čestim proljevom. U mnogim od tih slučajeva bolest je započela nakon infekcije stranim mikroorganizmima.“
Zdravo okruženje nastaje u crijevima kada su prisutne bakterije mliječne kiseline. One osiguravaju kiseli okoliš u kojem se patogene bakterije ne mogu razmnožavati.
„Kada se radi standardna kolonoskopija, liječnik ne može vidjeti nikakve promjene u crijevima jer ovaj postupak ne dopušta liječniku da gleda između pojedinačnih crijevnih stanica. Pacijenti se često osjećaju ostavljeni sami, bez ikakvih nalaza i sa sumnjom na psihosomatski poremećaj.”, navodi mag. Frauwallner. Oštećenje se može razotkriti uklanjanjem tkiva (biopsija), no to se rijetko radi tijekom kolonoskopije.
Pouzdana zaštita od proljeva
Klice koje uzrokuju proljev ne mogu se vidjeti golim okom. Nalaze se na kvakama vrata, rukama, toalet školjkama s ispiranjem itd. Redovito pranje ruku i pažljiva dezinfekcija ruku smanjuju rizik od infekcije. Međutim, putnici trebaju paziti da piju samo vodu iz zatvorenih boca. Oprez je potreban i s kockicama leda i sirovim mesom. Mag. Anita Frauwallner upozorava: „ Važno je izbjegavati meso koje nije potpuno kuhano, jer piletina pečena na žaru može biti sirova iznutra i prenijeti salmonelu. Oprez se savjetuje i s voćem.“
Izbjegavanje proljeva na odmoru zapravo počinje s pripremama za putovanje. „Najbolji način da u potpunosti uživate u godišnjem odmoru jest pravovremena priprema crijeva prije putovanja – po mogućnosti s odabranim sojevima bakterija koje treba uzimati svakodnevno nekoliko dana ili čak tjedana prije početka odmora“, ističe vlasnica Instituta AllergoSan. „Nekoliko dana prije i tijekom putovanja preporučuje se poseban putni sinbiotik, točnije višesojni sinbiotik kao što je OMNi-BiOTiC® PUTOVANJE). Ne preporučuje se koristiti bilo koji probiotik, već posebnu kombinaciju idealno usklađenih bakterijskih sojeva.”
Stvorite neprijateljsko okruženje za štetne mikroorganizme
Odmor ne može pokvariti samo „Montezumina osveta“, već i opasne klice s kojima se ljudi iz Europe inače ne susreću. Patogeni uzročnik Giardia lamblia iz skupine protozoa može potaknuti kronični rekurentni proljev, koji često rezultira kroničnim upalnim bolestima crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Te bolesti naknadno povećavaju rizik od razvoja karcinoma crijeva, kaže stručnjakinja za crijeva. Međutim, zaštita vlastitih crijeva ne pruža samo stvaranje stabilne crijevne barijere – dobre bakterije mijenjaju cjelokupno okruženje probavnog trakta. Mag. Anita Frauwallner ističe: „Okruženje u crijevima može se usporediti sa zaštitnim kiselim slojem kože. Ekcem ili akne nemaju šanse samo ako je ovaj zaštitni sloj netaknut. Slična je situacija i u crijevima. Dobro okruženje stvara se kada su „zastupljeni“ tzv. proizvođači mliječne kiseline – dobre bakterije. Osiguravaju kiselu sredinu u kojoj se patogene klice ne mogu razmnožavati. Uzročnici se tako izlučuju stolicom bez ikakve štete.”
