stup ženskog blagostanja
Zdrav mikrobiom osigurava zaštitu organizma od ulaska štetnih tvari iz naše okoline, kao i štetnih mikroorganizama. Neophodna je snažna zaštitna barijera u obliku netaknute sluznice, ojačane sa što više korisnih (dobrih) bakterija. Poremećaji mikrobioma, poznati kao disbioza, povezani su s mnogobrojnim bolestima. U ginekologiji je vaginalni mikrobiom u središtu medicinskih istraživanja kada se radi o pozitivnom učinku na žensko (intimno) zdravlje i pružanju dugotrajne terapije za tegobe kao što su gljivična infekcija ili bakterijska vaginoza. Optimalan sastav vaginalne flore od velike je važnosti za kvalitetu života i zdravlje žene.
U zdravom vaginalnom mikrobiomu dominiraju bakterije roda Lactobacillus i djeluju kao važan zaštitni štit protiv vaginalnih poremećaja i infekcija, npr. protiv bakterijske vaginoze, gljivične infkecije ili infekcija mokraćnog sustava. Zaštita od patogenih mikroorganizama djeluje na nekoliko načina. Laktobacili vaginalne flore metaboliziraju glikogen u mliječnu kiselinu (zbog toga se takve bakterije nazivaju i „bakterije mliječne kiseline“). Ovaj proces je važan za održavanje kiselog pH okruženja od 3,8-4,4 u rodnici, stvarajući okruženje koje sprječava rast štetnih mikroorganizama. Osim toga, njih pod kontrolom drži i vodikov peroksid kojeg proizvode određeni laktobacili.
Zaštitna barijera u intimnom području
Razvoj vaginalne flore počinje odmah nakon rođenja uz pomoć crijevnih bakterija. Gledajući poprečni presjek ženske zdjelice, možemo vidjeti da analno područje ili rektum, vaginalno područje i mokraćni putevi ne čine zatvoreni, već otvoreni sustav. Između analnog i vaginalnog područja nalazi se tzv. „sluzni (mukozni) put“. Laktobacili se trajno prenose tim fiziološkim putem iz rektuma (koji djeluje kao spremnik za korisne bakterije mliječne kiseline) u vaginu. Zbog bliske povezanosti crijeva i vaginalne flore, razumljivo je zašto slični čimbenici mogu narušiti prirodnu ravnotežu i stvoriti neravnotežu. Konkretno, stres često dovodi do vaginalnih infekcija, a uzimanje antibiotika također je čest uzrok urogenitalnih infekcija.
Poremećena vaginalna flora – uzrok ponavljajućih infekcija
Bakterijske infekcije intimnog područja najčešće se liječe antibioticima koji, iako imaju svoju važnu ulogu, uvijek iznova uništavaju korisne mikroorganizme i ozbiljno oštećuju zaštitnu barijeru u intimnom području. Stoga ne čudi da se brojne žene moraju boriti s ponavljajućim tegobama u intimnom području: 60 % svih žena kojima je dijagnosticirana bakterijska vaginoza, ponovno pati od istih simptoma već nakon 6 mjeseci. Infekcije mokraćnog sustava („infekcije mjehura“) ponavljaju se u 25 % žena, često rezultirajući kroničnim bolestima.
Štetni mikroorganizmi iznimno su kreativni kada je riječ o vlastitom preživljavanju. Ukoliko vaginalna flora nije u ravnoteži, određena područja vagine mogu biti prekrivena tzv. biofilmom. U tom tankom mukoznom sloju kojeg stvaraju štetni mikroorganizmi, upravo su oni prisutni u većim koncentracijama, a istovremeno su dobro zaštićeni od imunosnog sustava tijela i od antibiotika. Takav biofilm posljedično pogoduje ponovnoj pojavi vaginalnih infekcija. Dvije vrste bakterija odgovorne su za ponavljajuće infekcije mjehura, a to su Escherichia coli i Gardnerella vaginalis. Prva dospijeva u mokraćni trakt iz crijeva preko vagine i nastanjuje se unutar stijenke mjehura. Tako je dobro skrivena da ju ni antibiotici ni obrambeni sustavi tijela ne mogu pronaći ili napasti. Nakon što se Gardnerella vaginalis pridruži zabavi, Escherichia coli ponovno se aktivira i uzrokuje novu urinarnu infekciju.
Uloga probiotičkih bakterija u tretiranju narušene vaginalne flore

Jedna istraživačka skupina sa Sveučilišta u Beču posvetila se procesu razvoja probiotičke formulacije sačinjene od nekoliko vrsta laktobacila za prirodno i održivo naseljavanje vagine. Prirodnim prolaskom tih bakterija kroz crijeva stvara se skladište u rektumu koje djeluje kao rezervoar i izvor za kolonizaciju vagine. Počevši od 127 izolata laktobacila iz vagina zdravih žena, ginekolozi su proveli proces selekcije korak po korak. U posljednjem koraku selekcije, odabrana su četiri bakterijska soja laktobacila koja su zadovoljavala sve kriterije kvalitete i mjerljivo utjecala na zdravlje ženskog urinogenitalnog trakta. Učinkovitost kombinacije ove četiri vrste bakterija analizirana je u raznim istraživanjima te je pokazala vrhunske rezultate.
Zdravi vaginalni mikrobiom sastoji se uglavnom od bakterija roda Lactobacillus i djeluje kao važan zaštitni štit protiv vaginalnih poremećaja i infekcija.
Održiva kolonizacija vaginalnog trakta bakterijama mliječne kiseline na tako inovativan način jasno je demonstrirana kroz jedinstveno placebo kontrolirano istraživanje. Kolonizacija umjetno oblikovane vagine bakterijama mliječne kiseline kod transseksualnih pacijenata ispitana je na Medicinskom sveučilištu u Beču. Vaginalno tkivo ovih osoba nakon operacije nije imalo prirodnu zaštitnu barijeru. Kao takva, ubrzo se pojavila disbiotična vaginalna mikroflora, tipična karakteristika bakterijske vaginoze. Znanstvenici su primijetili značajno poboljšanje vaginalne flore unutar 7 dana nakon oralnog uzimanja probiotika kod 48,5 % transseksualnih osoba. Dok je samo 14,8 % osoba pokazalo pozitivnu kolonizaciju u placebo skupini. Oralni unos posebno razvijenog višesojnog probiotika s četiri odabrana soja laktobacila omogućio je potpuno prirodnu kolonizaciju i učinkovito obnovio zdravu vaginalnu floru. Ovo je održiv proces upravo iz razloga što je svježa zaliha laktobacila uvijek dostupna iz crijeva kad se ukaže potreba.
Antibiotici? Podržite svoju vaginalnu floru!
Bakterijska vaginoza najčešći je poremećaj vaginalnog područja od kojeg boluje oko 10 % svih žena (u trudnoći čak 22 %). Simptomi se uvijek iznova javljaju kod oko 30 % oboljelih žena. Tipični simptomi koji se javljaju u otprilike 50 % svih pacijenata uključuju pojačan iscjedak, svrbež, bol u genitalnom području i donjem dijelu trbuha, kao i bol tijekom spolnog odnosa.
Uzrok bakterijske vaginoze je prekomjerni rast patogenih mikroorganizama u vaginalnoj flori, kao što je Gardnerella vaginalis. Prvenstveno se liječi oralnim ili lokalnim antibioticima kao što su metronidazol ili klindamicin – međutim, oni se ne preporučuju tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Unatoč tome, potrebne su druge odgovarajuće terapijske alternative zbog povećanog rizika od bakterijske vaginoze tijekom trudnoće. Prethodno spomenuti biofilm glavni je krivac za ponavljajuće bakterijske vaginoze. Iz tog razloga, učinci oralnog probiotika ispitivani su na pacijentima s bakterijskom vaginozom u placebo kontroliranoj studiji.
Uzimanje višesojnog probiotika dovelo je do smanjene učestalosti rekurentne bakterijske vaginoze i općenito poboljšanog sastava vaginalnog mikrobioma.
Sve pacijentice koje su sudjelovale bile su liječene antibioticima i istovremeno su primale ili probiotik ili placebo identičnog izgleda. Nakon četiri tjedna korištenja, više nijedna pacijentica u skupini koja je primala probiotike nije imala bakterijsku vaginozu, dok je u skupini koja je primala placebo bakterijska vaginoza još uvijek bila prisutna kod 38 % žena. Ukratko, uzimanje višesojnog probiotika dovelo je do smanjene učestalosti rekurentne bakterijske vaginoze i općenito poboljšanog sastava vaginalnog mikrobioma..