Važnost crijeva za miran san i život bez stresa
Stres je u današnje vrijeme svima dobro poznat pojam i neizostavan dio svakodnevnice. Često dovodi i do problema sa spavanjem. Vrtlog misli u glavi ne prestaje se vrtjeti ni na kraju dana. Za to su krivi hormoni stresa koji drže tijelo i um budnima i onemogućuju nam zasluženi odmor. Brige, pitanja i često besmisleno razmišljanje o neriješenim problemima mnogima kradu san. Bilo da se radi o problemima s uspavljivanjem, prekinutim snom, nemirnim snom ili premalo sna, svi dovode do umora tijekom dana, nedostatka koncentracije i „slabih“ živaca. Razdražljivi smo i podložniji svakodnevnom stresu. Tako nastaje začarani krug koji povećava stres i time utječe na kvalitetu i trajanje našeg sna.
Crijeva i živčani sustav – važna veza
Sam naziv crijevno-moždana os otkriva koliko je naš probavni organ usko povezan s našim blagostanjem: živčani putevi vode od crijeva izravno do središnjeg živčanog sustava koji se nalazi u glavi. Velik dio komunikacije teče od crijeva do mozga, a samo 10 % signala dolazi od mozga glave do trbušnog mozga. Ovo naglašava autonomiju i neovisnost našeg crijevnog živčanog sustava te razlog zašto bismo mu trebali posvetiti pažnju koju zaslužuje. Ta su dva organa uvijek u izravnoj komunikaciji. Stoga nije ni čudo što naša crijeva kontroliraju stres, mentalni napor i probleme sa spavanjem. Poremećaji u ovom živčanom putu mogu utjecati čak i na neurološke te psihičke bolesti. Crijevni živčani sustav potiče peristaltiku i apsorpciju hranjivih tvari. Također reagira na impulse iz mozga kada naš živčani sustav oslobađa hormone stresa putem osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda tijekom stresa. Na taj način proizvode se upalne glasničke tvari koje potiču upalne procese i utječu na crijevnu barijeru. Tako nepoželjne tvari dospijevaju u tijelo.
Stres slabi zaštitnu crijevnu barijeru
Kronično preopterećenje, užurbanost i pritisak imaju različite učinke na crijevni živčani sustav i crijevne bakterije. Zdravo crijevo čini čvrstu barijeru između crijevnog sadržaja i ostatka tjelesnog tkiva. Međustanični spojevi tzv. „tight junctions“ zatvaraju crijevo izvana tako da bakterije i štetni metabolički produkti ne mogu ući u krvotok i tijelo. Stres može oslabiti ovu crijevnu barijeru. Hormoni stresa napadaju ove uske međustanične spojeve i razgrađuju ih. Kao rezultat, može se razviti sindrom propusnih crijeva („leaky gut“). Sumnja se da to može biti početak nekih drugih bolesti kao što su dijabetes, pretilost, masna jetra i depresija. Iznad svega, kronični stres kojem ste predugo izloženi slabi crijevnu barijeru. Kratka razdoblja stresa dio su života. Moramo se naučiti nositi s njima – i na vrijeme poduzeti protumjere ako postane previše! Do određene mjere, naše tijelo i uravnotežena crijeva mogu ublažiti stres i zaštititi propusnu crijevnu barijeru. Pravi temelj za to su uravnotežena prehrana, tjelovježba, dobra ravnoteža između posla i privatnog života te metode opuštanja.
Ublažavanje stresa = bolja kvaliteta sna
Prebiotici i probiotici mogu pomoći u ponovnom uspostavljanju ravnoteže crijeva kako bi se izgradila dovoljna otpornost na sve neizvjesnosti koje nam život donosi. Studije pokazuju da bi probiotici mogli dugoročno smanjiti koncentraciju hormona stresa (kortizola) – što je ujedno i pokazatelj niže razine stresa u tijelu. U budućnosti bi tzv. psihobiotici mogli biti komplementarna strategija protiv bolesti povezanih sa stresom. Naši stanovnici u crijevima koji promiču zdravlje mogu učiniti još više u pogledu opuštanja: neke crijevne bakterije proizvode kratkolančane masne kiseline kao što su gama-aminomaslačna kiselina (GABA) i butirat. Ovi metaboliti djeluju sve do našeg misaonog organa i tamo štite živčani pleksus. GABA može smiriti naše živce i poboljšati san. Dokazi iz istraživanja također pokazuju da je raznolika crijevna mikrobiota povezana sa zdravim snom. Dakle, mikrobiota utječe i na naše raspoloženje, ponašanje, koncentraciju i pamćenje, a time posredno i na našu sposobnost da se dobro nosimo sa stresom i opušteno spavamo.
Vlakna kao omiljena hrana dobrim crijevnim bakterijama
Nepropusna crijevna barijera neophodna je za naše zdravlje. Dobro nahranjene crijevne stanice imaju dovoljno energije da čvrsto zatvore crijevnu barijeru i odbiju napadače. Crijevne stanice hrane se metaboličkim produktima crijevnih bakterija. Kako bi se dobre crijevne bakterije uspjele razmnožiti – i tako osiguralo što više energije za crijevnu barijeru – preporučuje se prehrana bogata vlaknima! Jedite hranu koju obožavaju Vaše korisne crijevne bakterije. Konkretno, biljna prehrana, poput povrća, voća, cjelovitih žitarica dovodi do povećanja bakterija koje stvaraju butirat u crijevima. Istraživači su pokazali da se ti dobri stanovnici u našem probavnom traktu smanjuju pretjeranom konzumacijom namirnica koje sadrže meso. Namirnice biljnog podrijetla bogate vlaknima predstavljaju dobar izvor hrane za korisne crijevne bakterije. Neki prebiotici sastoje se od posebno vrijednih vrsta vlakana i stoga imaju sličan učinak kao prehrana bogata vlaknima. Oni potiču rast poželjnih crijevnih stanovnika. Bifidobakterije i laktobacili štite crijevnu barijeru i osiguravaju stvaranje umirujućih glasničkih tvari koje se šalju u mozak. Ove bakterije možete posebno hraniti hranom bogatom rezistentnim škrobom: ohlađenim krumpirom, graškom, nezrelim bananama, kao i fermentiranim mliječnim proizvodima poput jogurta ili fermentiranog povrća poput kiselog kupusa. Probiotički dodaci prehrani ili napitci s ovim sojevima bakterija mogu nadopuniti ponudu.
»Annika Wessendorf je diplomirana ekotrofologinja te vrlo rado piše o zdravlju crijeva, kao i o njihovim fascinantnim stanovnicima.